Stršljeni u lat. Vespa su najveće eusocijalne ose. Stršljen može doseći duljinu od 45 milimetara. Razlikuju od ostalih osa širinom svoga tjemena (dio kukčeve glave iza očiju), koje je proporcionalno veće kod stršljena i prednjim kružnim gasterom (dio abdomena iza osinog struka). Stršljen je žuto crne boje.

Postoji nekoliko vrsta stršljena koji nastanjuju Europu, Afriku, Aziju i Ameriku. Kao vrsta oni su se prilagodili gotovo svakoj klimi te ih se može naći čak i u pustinjama. Usprkos svojoj prilagodbi na gotovo sve klime, stršljenu je potrebna topline da bi mogao letjeti i preživjeti te ih iz tog razloga ga nema na područjima s trajno niskim temperaturama.

Odrasli stršljeni hrane se sokovima drveta i sokovima koje sišu  iz raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi, dok svoje ličinke hrane proteinima, najčešće dijelovima kukaca. Stršljeni love kukce. Nažalost  i pčele, najčešće pred samim ulazom u košnicu te za vrijeme odlaska ili dolaska na pašu. Nakon što uhvate pčelu odnose je na obližnje drvo gdje joj iz mednog mjehura isišu prikupljeni nektar, a prsne mišiće sažvaču te pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak.

U prosjeku društvo od 300 do 400 stršljena tokom ljeta ulovi oko pola kolograma kukaca dnevno te tako uz šišmiše, s obzirom da stršljeni love i noću, doprinose prirodnom uništavanju kukaca štetnika I tako pospješuju održavanju prirodne ravnoteže.

Stršljen je odličan lovac. Lovi i danju i noću posebice u vrijeme punog mjeseca. Krug lova može mu biti oko 1500 metara od gnijezda. Kao što smo već spomenuli stršljen lovi kukce, ali odrasla jedinka nije u stanju probaviti krute protein te je njihova prehrana isključivo su sokovi. Stršljenove ličinke su te koje se hrane proteinima koje prikupljaju odrasle jedinke.

Životni ciklus stršljena počinje u proljeće kada matica stršljena koja je preživjela zimu počne sama graditi koloniju i gnijezdo. Gnijezdo započinje izgradnjom ćelija nalik saćima u koje polaže jajašca. Samo gnijezdo najčešće grade na zaštićenim mjestima. Obično se gnijezdo može pronaći pod strehom, u šupi, garaži, pod krovom, u šupljem deblu i sl. Sama saća ima nekoliko katova okrenutih prema dolje te je obložena listovima koji izgledaju poput papira, a izrađena je od sažvakanog drveta. Po završetku izgradnje saća I polaganja jajašca matica kreće u lov na insekte da nahrani ličinke. Takvim pristupom matica polako povećava gnijezdo jer u samo dva tjedna ove ličinke postaju odrasli koji preuzimaju ulogu izgradnje gnijezda, hranjenja kolonije i ostale raznovrsne zadatke kako bi se matica mogla posvetiti proizvodnji jajašaca. U gnijezdu može živjeti i do 5000 stršljena. U nekom trenutku u kasno ljeto proizvode se nove matice koje traže sklonište za zimu dok ostatak kolonije umire. U proljeće proces izgradnje nove kolonije ponovno počinje s preživjelom maticom koja gradi novo gnijezdo i nikad ne useljava u staro gnijezdo.

Stršljeni su uglavnom manje agresivni od manjih pripadnika porodice osa, ali napadaju ako je njihova kolonija uznemirena. Stršljen se dobro braniti, prije svega ako brani leglo. Otrov stršljena može se usporediti s onim drugih osa, no zanimljivo je da je po sastavu čak manje toksičan, ali sam ubod stršljena doživljava se bolnije nego ubod manje ose. Razlog tome je što je u otrovu stršljena veći udio neurotransmitera acetilholina, supstance koja izaziva osjećaj pečenja. te je stršljenov žalac deblji i duži, pa prodire u dublje, osjetljivije slojeve kože, što rezultira osjećajem veće boli. Općenito, ubod stršljena nije smrtonosan sa iznimkom alergičara, kao uostalom i kod uboda ili ugriza svih drugih kukaca. Kod uboda u području usta i grla treba se svakako obratiti liječniku zbog opasnosti od naotjecanja i gušenja. Da bi život bio ugrožen, bilo bi potrebno više od 500 intenzivnih stršljenovih uboda. Kako međutim ubada samo oko 10% stršljenova jednog gnijezda, ovaj broj se nikad ne dosegne. Savjetuje se da ne prilazite gnijezdu stršljena već ga zaobilazite i pozovete stručnjaka za suzbijanje štetočina da vam pomogne ukloniti gnijezdo. Isto tako, ne biste trebali paliti gnijezdo ili ga pokušati uništiti nekim drugim metodama, ali ako pokušate, barem imajte na umu da je najbolje vrijeme za prilazak gnijezdu u noći kada su se svi stršljeni vratili u njega i kada su najmanje aktivni. 

Po pitanju suzbijanja insekticidima predlažemo vam BROS Sprej protiv osa i stršljena. Ono što ovaj sprej razlikuje od drugih je njegov doseg i način djelovanja. Naime naš sprej zbog posebnog dizajna ima domet do 5 metara te je na taj način lakše tretirati gnijezdo. Osim svog dometa ovaj sprej je prije svega namijenjen za tretiranje gnijezda je ostaje aktivan tokom 24 sata što znači da će djelovati i na jedinke koje se vraćaju u gnijezdo nakon što ste ga tretirali . Svakako vas molimo da imate na umu oprez pri pristupanju samom gnijezdu te da zaštitite dijelove tijela koji su vam izloženi kako ne bi došlo do uboda. Kao I kod svakog drugog posla trebate biti strpljivi I oprezni.